Lovrinac
Adresa: Poljička cesta b.b. Split HR-21000 Hrvatska
Radno Vrijeme: Ponedjeljak – Nedjelja: 07.00 – 18.00
Kontakti: Telefon (+385 (0)21 373 929), Email (groblje@lovrinac.hr)
O groblju: Dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada groblje na Sustipanu postaje pretijesno, općinska uprava otkupljuje zemljišne čestice u Splitskom polju na predjelu Tršćenice za novo groblje. Današnje splitsko groblje Lovrinac pod prvotnim imenom Pokoj otvoreno je po općinskoj odluci 1. travnja 1928. godine. Njegovo posvećenje obavljeno je 15. travnja iste godine. Groblje Lovrinac sastoji se od nekoliko dijelova, koja su nastala tijekom njegove povijesti: dječje groblje, poljana poginulih branitelja Domovinskog rata, Njemačko groblje, spomen park borcima NOR-a, Vranjičko groblje, Židovsko groblje.Groblje Lovrinac sastoji se od nekoliko dijelova, koja su nastala tijekom njegove povijesti: dječje groblje, poljana poginulih branitelja Domovinskog rata, Njemačko groblje, spomen park borcima NOR-a, Vranjičko groblje, Židovsko groblje.
Jedan od najtužnijih dijelova groblja Lovrinac je dječje groblje koje obuhvaća dvije poljane u središnjem dijelu orijentiranom prema istoku. 1950 malih grobova, pretežno pokrivenih bijelim kamenom i cvijećem te anđelima sigurno su najtužniji dio groblja. Njemačko groblje nalazi se na početku groblja Lovrinac, a uređeno je tek 1998. godine kao spomen groblje. Uredio ga je Njemački savez za skrb o vojnim grobljima (Volksbund Deutsche Kriegsgraberfursorge) u spomen na vojnike čije kosti leže na ovom području. Do sada je uređeno pet stotina i trideset takvih grobova, a predviđa se da će pripadnici Bundeswehra koji provode istraživanja doći i do brojke od tri tisuće i dvije stotine poginulih sa šireg područja Splita. Uz nazočnost njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj dr. Volkera Haaka, njemačkog počasnog konzula u Splitu Karla Grenca, te rodbine poginulih, kao i nekih bivših sudionika rata iz Njemačke i Austrije, groblje je blagoslovio don Nedjeljko Ante Ančić u lipnju godine 1998.
U okviru ukupnog natječaja za idejno rješenje uređenja groblja Lovrinac prihvaćena je i ideja arhitektonske skupine doc. Miroslava Kollenza za izgradnju Spomen parka palim borcima NOR-a. Maksimalno uklopljen u ambijent, našao je izraz u jednostavnom izričaju koji crpi materijale u dalmatinskom kamenu i crnogoričnom pokrovu te postiže cilj orijentiranosti ka već postojećoj kosturnici. U spomen park ulazi se s juga preko kružnog memorijalnog dijela predviđenog za okupljanje posjetitelja od kojeg kamena staza vodi kroz dvije tratine američkog tipa groblja na kojemu bijeli kameni jastuci pravilno poredani poput vojnika u koloni koja se ne prekida, ističu imena boraca ovog područja poginulih u II svjetskom ratu. Simetričnost ukupnog ambijenta, horizontalna uravnoteženost koja jednoličnom monumentalnošću akcentiracilj – kosturnicu koja u svojoj mračnoj unutrašnjosti čuva imena svih poznatih stradalnika NOR-a splitskog područja, odiše skladom, mirom i pietetom.
Lovrinac je posebno teške trenutke proživio u periodu Domovinskog rata kada se godišnji broj pokopa sa 700 do 900 povećao na više od 1000. Zapadni dio groblja zavijen je najtužnijom bojom bijelom jer ona od nas odnosi mladost. Više od tri stotine mladića poginulih na svim bojišnicama diljem Lijepe naše našlo je spokoj na novouređenom dijelu groblja u čijem je središtu podignut novi Središnji križ. Brojni grobovi oplakani roditeljskim suzama u križu ukrštavaju patnju i sjećanja još svježa nepreboljena. Dan domovinske zahvalnosti, 5.kolovoza, spomendan je kada uz počasne plotune suboraca odjekne do neba bol i ožive uspomene na ratne godine, na olujnu pobjedu kojom je dosanjan stoljetni san. Mladosti koja nas je zadužila životima u Domovinskome ratu grad Split odlučio je podići Spomen park na zapadnom proširenju Lovrinca, južno od kružnog memorijalnog dijela Spomen-parka palim borcima NOR-a. Projekt Miomira Dragovića, dipl.ing.arh. u siječnju 1997. prihvatila je Udruga roditelja poginulih branitelja. U ishodištu bi ovoga groblja posebne namjene stajao veliki križ visine 5,20 metara s odgovarajućom parternom obradom kamenih ploča i sa mjestom za polaganja vijenaca i svijeća. Križ bi se nalazio na polukružnom proširenju dostatnom za okupljanje prigodom odavanja počasti poginulim braniteljima. Ovaj trg uklopio bi se u već postojeće okružje čempresa i borova koje će predstavljati prirodni zeleni zid kao podlogu i kontrast bjelini kamenog križa.
Fotogalerija:
