Da li nas tuga umara?
„Kada smo umorni, napadaju nas ideje koje smo davno pobijedili.“
~ Friedrich Nietzsche
Često nas pitaju: Čini li tuga čovjeka umornim? Jednostavan odgovor je – da. Potpuno je normalno osjećati se iscrpljeno nakon značajnog gubitka. Tuga uzrokuje kaos u sustavu um-tijelo, što često iznenadi one koji su mislili da će tugovanje biti isključivo emocionalno iskustvo.
Svrha ovog teksta je normalizirati taj osjećaj umora i pružiti ti logična objašnjenja zašto se tako osjećaš. (Napomena: Ja nisam liječnik. Ako je tvoj umor kroničan, ne popušta nakon odmora ili te jako brine, svakako se posavjetuj sa svojim liječnikom.)
Koja te vrsta umora muči?
Postoji više načina na koje možemo biti umorni, a njihovo razlikovanje može ti pomoći da prepoznaš što ti je potrebno:
-
Fizička iscrpljenost: Osjećaj u tijelu nakon napornog dana, vježbanja ili manjka sna. Zahtijeva fizički odmor.
-
Emocionalna/mentalna iscrpljenost: Tijelo bi možda i moglo funkcionirati, ali mozak je “pregorio” ili preopterećen. Zahtijeva načine za smirivanje uma.
-
Opći zamor (fatigue): Kronični manjak motivacije ili energije koji utječe na tvoj cijeli sustav.
Zašto te tuga čini umornim? 10 mogućih objašnjenja
-
Boriš se s nesanicom: Nesanica nije samo „nemogućnost usnivanja“. Ona uključuje i teškoće s ostajanjem u snu ili prerano buđenje. Stres povezan s gubitkom jedan je od glavnih okidača za ove probleme.
-
Spavaš previše: Kada tuguješ, krevet se čini kao jedino sigurno mjesto. Međutim, previše spavanja može poremetiti tvoj biološki ritam i zapravo ti oduzeti energiju umjesto da ti je pruži.
-
Promjena rutine: Dobar san voli predvidljivost. Gubitak često razbije tvoj svakodnevni raspored – možda više ne ideš na posao, ostaješ budan prekasno ili imaš nove obaveze koje te tjeraju iz kreveta prerano.
-
Um ti radi „u petoj brzini“: Tuga je mentalno naporna. Bilo da osjećaš „maglu u glavi“ (otupljenost) ili se boriš s nametljivim, cikličkim mislima, tvoj mozak troši goleme količine energije. Noć je najteža jer tada tišina dopušta tuzi da „progovori“.
-
Emocionalna iscrpljenost podsjetnicima: U početku su bolni podsjetnici posvuda. Stalno iščekivanje novog emocionalnog udarca drži te u stanju pripravnosti koje crpi svu snagu.
-
Hipervigilancija (povećani oprez): To je stanje stalne budnosti, kao da si spreman na borbu ili bijeg. Ako si doživio traumu, tvoj sustav može biti “zaključan” u uvjerenju da opasnost i dalje prijeti, što onemogućuje duboki san.
-
Ružni snovi: Noćne more te mogu probuditi i onemogućiti ti povratak u san, a s vremenom mogu stvoriti i tjeskobu od samog odlaska na spavanje.
-
Psihološki poremećaji: Ponekad je umor simptom depresije ili anksioznosti. Iako tuga sama po sebi nije poremećaj, ona može pridonijeti razvoju ili pogoršanju ovih stanja.
-
Štetni načini suočavanja: Kada si pod stresom, teško je birati zdravu hranu ili vježbati. Lakše je posegnuti za izolacijom ili alkoholom jer to „tupi“ bol, ali dugoročno pojačava osjećaj umora.
-
Kronični stres: Stres koji donosi gubitak je ogroman porez za tvoje tijelo. Ako je taj stres stalan, tvoji mentalni i fizički resursi se vrlo brzo troše.